Šestine su u povjesti imale razne gospodare. U dalekoj prošlosti stanovnici Šestina su bili priprosti seljaci, nomadi, bez obrazovanja, ruha i kruha. Bili su to kmetovi bez ikakovih prava osim prisilnog rada na imanjima svojih gospodara, već prema prilikama i običajima vremena koje želimo razmatrati. Neizbježna je činjenica da su svi ti gospodari htjeli ili ne zaslužni za razvoj naselja. Iako povjesno slabo znana, tu se našla i plemićka obitelj Gregorijanci koji su se doselili u dvorac Šestine i tu nastavili svoj život po napuštanju Medvedgrada.
Njihov dolazak u začecima zasigurno promjenio je opće stanje života Šestina.
Plemićka obitelj Gregorijanec potiče iz Križevačke županije. Prvi puta pojavljuju se u XV st pod nazivom Gregoriancz, de Gregoryancz . Prvi od loze spominje se Juraj Gregorijanec kao vicepromotor kraljevine Slavonije. Imao je dva sina Pavla i Ambroza. Pavao Gregorijanec bio je Zagrebački biskup 1550.-1557. i diplomat, dok je Ambroz postao Hrvatski podban 1558.g.
Ambroz je 1561. g. stekao vlasništvo nad tadašnjim burgom Medvedgrad, kao i na okolna zemljištia koja su se tada zivala Majur Medvedgradski, Dedići, Kraljevac, Črnomerec, (preteče današnjih Šestina), te dio Gračana i ostali posjedi. Prva žena Ambroza Gregorijanca bila je Veroniku Stubička, a po njezinoj smrti oženio se Doroteom Mrnjavčić, Preminuo je 1572. g. Iza njega ostala su tri sina Stjepan, Baltazar i Juraj. S njima se zbog raznog spleta okolnosti gasi muška loza obitelji Gregorijanec.
U početku sudionici su Seljačke bune na strani seljaka protiv omrženog Franje Tahya, s kojim su i sami bili u sporu radi posjeda. Kasnije mjenjaju stranu i priklanjaju se plemstvu u gušenju bune.
Živjeli su u Medvedgradu sve do velikog potresa koji je uzdrmao Zagreb 1590.g. Kako je i Medvedgrad potresom pretrpio ozbiljna oštećenja njegov popravak i rekonstrukcija bila je preskupa za vlasnike. Obitelj Gregorijanec seli se na imanje u u Šestine točnije u dvorac Šestine i tu nastavljaju svoj život.